Tags mag RFID: Yo maduong’ ma kelo gikmoko e kinde mabiro

Jan 14, 2026

We weche mag ote

Tags mag RFID: Yo maduong’ ma kelo gikmoko e kinde mabiro

Ne wan gi kasitoma moro e higa mokalo, ma ne en ng’at ma ne oloso lewni madongo ma ne oa Vietnam, ma ne otiyo gi dweche adek ka otimo nonro kuom yore mag RFID. Ne gidhi e kar tich marwa nyadi riyo, ne gitimo sampol, kendo ne giloso spreadsheet ma ne gipimo jochiw mwandu abich mopogore opogore. Kae to ne gidhi gi yo ma nengogi ok tek moloyo ma ne oa kuom ng’at ma ne oloso gik ma ok abi keto nyinge kae. Bang’ dweche auchiel, ne giluongowa kendo. 12% mar tags maggi ne ok tiyo maber e ng’wech mar lwoko, kendo japurgi ma ne owuok e piny Ulaya ne ng’ado bura ni obiro golo kontrak nikech pogruok ma ne nitie e gik ma ne gin-go ne nyisore e nonro mag rito gik moko.

 

Ok aoro wachni mondo ausni e tags ma nigi pesa mang’eny. Mano oken gima duong'. Gima duong’ en ni mbaka ma ji loso e wi RFID oselokore ahinya e weche mag loso gikmoko, kendo jogo mang’eny ma ng’iewo gikmoko pok ochopo e loso gikmoko.

RFID Tags: The Strategic Core Driving A Sustainable Manufacturing Future

 

Ang'o momiyo "Core maduong'" ok en dhok mar loso mwandu

 

Ka Deloitte notimo nonro kuom jogo ma ne ng’iewo gikmoko machiegni, ne giyudo ni chiegni 60% ne oseloko timgi mar nyiewo gikmoko ahinya nikech parruok mag piny. 34% kuom jogo ne chulo pesa mang’eny ahinya kuom yore ma nyalo konyogi. Data ma kamano en gima duong’ nikech olero gimomiyo gik ma kamago kaka Zara, Decathlon, kod Nike ok kawo RFID kaka gimoro ma itiyogo e ng’iyo gik ma itiyogo kendo. Gitiyo kode kaka gik ma itiyogo mar nyiso ni ng’ato nyalo bedo gi nyalo mar dak nyaka chieng’ ne jonyiew ma medo dwaro gik ma nyiso ni en adier.

 

Namba mag Zara nyiso wachno maler ahinya. Bang' keto RFID chuth e duka 2:{2}}:

 

Duoko mag keto Zara e tim

 

Ang'o mane olokore Pesa adi
Duoko piny mwandu mokalo kiewo Dola milion 400
Duoko piny mar stok mokalo kiewo 19%
Medo mar ohala ma higa ka higa ochung'ne RFID 7.5%
Seche mag loso gikmoko Chakre juma adek nyaka ndalo apar
Kwano kwano mar jotich Ji 40 × seche 5 → ji 10 × seche 2.5

 

(impinj.com)

 

Ne ane kaka ng’ato nyalo ng’ado bura e wi siklo mar loso gikmoko. Juma adek nyaka ndalo apar. Mano oken wach mar skan gik moko mapiyo. Mano en kuom bedo gi data ma kare mar dwaro mondo kik ilos gik moko ka itiyo gi paro ma ok kare. Oganda ma loso lewni loso lewni ma romo bilionde 150 higa ka higa kendo 30% ok yudre kata matin. Tan milion 90 - mag yugi mag lewni higa ka higa. Ne obolo oko gik ma nengogi romo dola bilionde 163 nikech ng’ato ne oparo marach kuom gima jonyiewo ne dhi dwaro.

 

RFID ok golo paro ma ng’ato nyalo bedogo. Kata kamano, mano miyo ng’ato bedo gi ng’eyo mang’eny moloyo.

 

Adier mar Teknoloji Ma Loso Okang’ mar Manyo Gikmoko

 

Ne atiyo gi nyalo bedo ni 40% mar thuolona mar lero ne jotend ng’iepo gimomiyo tag ma ne giyudo e mbui kuom dola 0.03 ok bi tiyo ne kwayo margi. Yiero mar frekwensi kende ema ng’ado ka ng’ato dhi maber kata ok dhi maber.

 

Tag mag UHF (860-960 MHz) otelo e gik ma itiyogo e loso gikmoko nikech gisomo ka gin mabor, nyaka mita 12, kendo ginyalo rito tag 200 e kinde achiel. Ober ne tije mag dero. Owinjore ahinya machiegni gi chuma kata gik ma ng’ich mak mana ka ichul 10-30x mang’eny kuom gik ma ng’ato nyalo ng’iyogo.

 

Tag mag HF (13.56 MHz) somo e rang’iny machuok, nyalo bedo mita achiel, to gibedo motegno ahinya e alwora mar chuma. <2Zepa> Mano e momiyo luwo gige tich kod tiyo -e -e program mag tich kinde ka kinde tiyo kod HF kata obedo ni ng’ato ka ng’ato ng’iewo gik moko mang’eny.

 

125-134 kHz) gin tags ma nigi teko moloyo, ginyalo somo kokalo kuom chuma matin, gitiyo maber e alwora mag gik ma nigi pi, to rang’inygi en giko mar sentimita 10 kendo inyalo wil gi somo tag mang’eny e kinde achiel.

 

Mae e kaka wachni nenore e nengo madier:

 

Nuoruok mar gimoro Nengo mar tag ka - e kwan Som rang'iny Kido mar chuma Ka en gi puonj
LF Dola 0.75 nyaka dola 5.00 ~sentimita 10 Ber kabisa Kadi mag donjo, luwo le
HF Dola 0.20 nyaka dola 2.00 Nyaka mita 1 Ber Loso WIP, ma kwedo - ma miriambo
UHF Dola 0.10 nyaka dola 1.50 1-12m Ober (mapile) Chen mar chiwo mwandu, duka mar uso mwandu
UHF kuom chuma $0.75 nyaka $4.00+ 1-8m Ne olose mondo otim kamano Luwo gik moko mag chuma, mgmt mar gige tich

 

Be en ng’at ma Vietnam ma ne oloso lewni ma ne awacho? Ne giyiero tag mag UHF ma pile ka pile mondo otigodo e tich ma ne oriwo lwoko e piny ma ng’ich ahinya. Taggo ne ochopo dwaro mag oboke mar spec. Ne ok ginyal dak e chal mar piny madier nikech yo ma ne itiyogo mar keto gik moko e kindgi ne ok nyal rito ng’wech mar ng’ich.

 

Loso antena: Gima Joma Chiwo Gik Moko Ok Nyisi

 

Yo ma antena mar tag ilosogo mulo kaka otiyo, kaka onyalo bedo mabor, kod kaka onyalo ketho alwora. Tim mang’eny ma ng’iewo gikmoko ok penj wachni nyaka chieng’, ma en e momiyo akelo wachno.

 

Yo ma ji tiyogo chon e loso gik moko gi kemikol. Oboke mar aluminium, ma borne romo milimita 0.030, itiyogo gi ng’injo mar kloraid mar chuma kendo chuma ma ok idwarno ng’injo. Yore mag timo kamano loso paten mag antena mapek kendo makare kata kamano okelo yugi mag kemikol. Bende nitie chandruok miluongo ni ng’injo ma ng’injo e bath ng’injo ma ng’injo ma ng’injo chamo e bath ng’injo ma ok owinjore. Ibiro tieko gi ranyisi mag antena ma nenore maber e bwo ng’iyo gik moko madongo to nigi gik ma ok owinjore ma ok ng’iyore ahinya ma ketho ng’iyo mar tiyo.

 

Goyo buge gi paste mar silva en yo machielo ma inyalo medogo gik moko. Ink ma tero ler yudore e ranyisi mar antena, ma thothne bedo gi bor mar 15-20 μm kendo ma nigi 70% mar silva. Onge yugi mar kemikol, loso mapiyo. Gima omaki? Antena mag silva ma ogoye nyiso 30-100% mar somo mabor ka iporo gi ranyisi mag kopa. Kaka UHF tiyo, mano en gima oyiego. Kaka tag mag HF nyalo bedo chandruok maduong’ ahinya.

 

Waya ma iketo e ot en yo mar adek. Gigo mag ultrasonic mulo waya ma nigi enamel (ma borne romo milimita 0.25) e gik ma ni e bwo lowo. Joma ong’eyo weche mag ohala neno ni mano e kwan maber moloyo mar nengo, to nyalo mar loso gikmoko tin.

 

Dennison osebedo ka dhi nyime gi loso gik ma giloso ma wacho ni 70% mar 90% mar gik ma kelo karbon ka iporo gi gik ma pile pile. 14020. Kapo ni mano en gima duong’ e yiero mari mar nyiewo gikmoko, mano luwore gi ka be jonyiewni kata jotend pinyno ng’iyo gi kwan mar carbon ma ng’ato nyalo ng’iewo.

 

RFID mar ECO mar Stora Enso kawo yo mopogore. En oboke moting'o lum 100% mane okalo temo mag nyalo kethore e bwo chike mag EN 13432, ISO 17088, kod ASTM D6400. Penjo ma nenore maler en ng’ado bura, kendo kuom adier, pok an gi data moromo mar puoth mondo awach kaka gik ma kamago tiyo bang’ kinde e tich ma dwaro gik mang’eny.

 

Bond mar Chip En Kama Tags ok nyal tiyo

 

Ka idwaro ng’eyo gimomiyo tag ma ng’eny ok nyal tiyo, ne kaka chip riwre.

 

Oboke mar chip ma ng’ato nyalo ng’adogo tiyo gi gino ma nyalo tero ler (ACA) mondo oket chip e antena. IEEE nogolo nonro kuom wachni kendo yore mag ketho gin gik ma puonjo ng’ato ang’ata ma ng’ado bura mar yudo gik ma gidwaro.

 

Gima ketho ahinya ma inyalo timo ne tag ma oting’o chip ma oting’o chip en dwoko pi bang’ keto chip. Mano e kinde ma tags kalo e yor ng’injo e kinde ma ilokogi obed lebel kata gik ma osetieko. Thoth gik ma ok otimre e puoth luwore gi step ma kamano.

 

Kuong’ruok mar liet kelo pek ma kinde ka kinde. Gik ma ok otimre timore ahinya e kinde ma liet lokore, to ok e kinde ma ng’ato ochung’ motegno. Mano miyo bedo matek ng’eyo ni ng’ato nigi tuwono nikech tagno nyalo temo maber e alwora ma ochung’ne kendo ok nyal tiyo kode gadier kama ng’ich nyalo lokore.

 

Paten mag antena mag kopa kelo pek mag geno kuom ng’injo e kinde mar chenro mar tudruok owuon. Jotim nonro mag IEEE nofwenyo ni tich ma ne otim kuom kinde malach ne dok piny ahinya ka ng’at ma ne ni e bwo antena ne ng’injo e kinde ma ne iketo chip.

 

Kuong’ruok mar ng’ich e kind 85% gi 10% mar ng’ich ma ng’ich, ka oriw gi ng’ich mar liet, nonyiso pogruok maduong’ e kind tags ma oriw gi paramita mopogore opogore. Tag mane okalo pim mokuongo mar ber ne orem bang' bedo e bwo pek mag alwora.

(ng'iyo.ieee.org/oboke/5270585/)

 

Ang’o ma wachni nyiso e yo ma adier? 2859 -1 ma thoth jopur wacho ni en ranyisi margi mar ber, oyiene ketho ma nyisore mana e bwo pek mag piny madier. Ka ikalo AQL, ok nyis ni tags biro rito gik ma itiyogo.

 

Kidieny mar cham opogore ahinya kaluwore gi jalos:

 

Tier mar jachiw mwandu Nyalo mapile Higa mokwongo-opodho
Maduong' (kaka, RFID mar Hana) 99.8% Matin
Jo China ma loso gikmoko mabeyo 97-99% 1-3%
Jochiw mwandu mag bajet 80-90% 10-20%

 

10-20% mar kwan mar ketho e rang’iny mar bajet yudo nengo maduong’ mapiyo e kwan mar tags ma dola 0.05 achiel ka achiel en dola 5,000 mag tags ma nigi 15% mar ketho mar puoth nyiso ni 15,000 gik ma nigi pek mag luwo, ketho mag lweny ma nyalo bedo ni jonyiewo nyalo ng’iewo, rito mwandu.

 

Chip Bonding Is Where Tags Actually Fail

 

Ang’o ma adier timore e yor loso gikmoko ma nyalo sikon

 

Omiyo, we mondo awuoth e yore moko makende ma nyiso kama ng’wechno dhie.

 

Oboke mar thread manyalo keto e del mar Xiamen Xinda IoT

 

Oboke ni ne omako pacha nikech otieko chandruok madier. Tag mag RFID machon e lewni iketo e tag mag nengo kata loso-e lebel. Jonyiewo gologi bang’ nyiewo, ma nyiso ni tag ok nyal konyo program mag ng’iewo, luwo gik ma ji uso kendo, kata ng’eyo giko mar - gik ma ji osetiyogo kendo.

 

Xiamen Xinda noloso kido mar thread man kod modul mar chip kod antena mar waya matindo ma oboyo gi gigo makende. Onyalo dak e piny ma ng’ich ma nyalo chopo digri 200 kendo ka oselosogi kuom ng’ich mokalo mia achiel. Tagno donjo achiel kachiel e lewni e kinde ma ilosoe kendo odong’ kanyo kuom kinde duto ma lewnino tiyogo.

 

Oganda mang’eny ma loso lewni kod kar loso lewni sani temo teknoloji ma kamano. Gima gidwaro timo en keto yore mag ohala ma nigi yuto ma ng’ato nyalo ng’eyo ma dwaro ni ng’ato ong’e gik ma oloso. Kapo ni ochopo e rwakruok ma ji mang’eny oyiego, mano luwore gi ka be gik ma ji ng’iewo nyalo nyiso ni nengo ma omedorego en adier kokalo kuom ng’iewo kata ng’iewo kendo.

 

2.9

 

Oganda ma Japan nigi jotich matin, mano miyo joma loso gikmoko dwaro yore ma ok onego ji oket weche e mbui gi lwedo. Toppan noloso tag mar RFID maonge betri ma nigi gino ma nyiso e -otas ma iketo e iye. Tagno loso weche ma nenore ka ok otiyo gi waya, ma golo dwaro mar goyo kendo loko lebel ma nenore e step ka step mar loso gikmoko.

 

Tiyo gi ma nenore ayanga en sistem mag kanban kod rito gorofa mar loso gikmoko. Kar ni jotich loko gik ma ondiki e wi gik moko kata ndiko gik moko e wigi, sistem mar RFID loso gik ma nyiso gik moko e wang’gi owuon. Toppan keto wachni kaka gik ma medo ber mar tiyo maber kendo ma kelo ber ne alwora kokalo kuom dwoko piny tiyo kod otas.

 

Yo mar keto gik moko e paket ma inyalo tiyogo kendo mar IFCO

 

Nyaka bed ni mano e ranyisi maber moloyo mar RFID ma miyo bedo gi yo mopogore ahinya mar timo ohala. IFCO ok ng’iewo gik ma itiyogo. Gichiwo pool ma ji duto tiyogo mar kontena ma opim ma wuotho ​​e yore duto mag chiwo gik ma ng’ato nyalo ng’iewo. Kombe ka kombe tiyo kod kontenago, gidwokogi, to IFCO ema rito gik ma gidwaro.

 

Tag mag RFID mag RAIN e kontena ka kontena luwo kama gik moko nitie, kwan mar siklo, kod chal mar mbui duto. Data no konyo e loso gik moko maber ma ne ok bi bedo nyalore ka ng’ato ka ng’ato ne rito gik ma oting’o e paket mare owuon. RAIN Alliance noketo wachni ler ahinya nikech onyiso ni RFID kelo nengo kokalo kuom gik ma kelo mbui moloyo mana yudo ber ma iye.

 

Nonro mar Nengo Manyiso Adier Projekte Adier

 

Nengo mar tag ma ji duto keto pachgi kuome nyalo bedo ni 15-20% mar nengo mar adier mar ketogi e tim. Mae e kaka picha duto neno:

 

Nengo mapile mag keto RFID e loso

 

Gige loso

  • Joma somo ma ok lokre: dola 1,500 nyaka dola 4,000 kuom gimoro achiel
  • Antena: dola 50 nyaka dola 300 achiel achiel, ma thothne 2-4 kuom jasomo achiel
  • Gik ma itiyogo e lwedo: Dola 1,000 nyaka dola 4,500 kaluwore gi kaka gin matek
  • Printa mag keto kod: dola 1,500 nyaka dola 5,000

 

Program mag kompiuta kod Riwruok

  • Gik mitiyogo e diere: dola 5,000 nyaka dola 20,000
  • 10,000 nyaka dola mokalo 100,000 (mae e gima duong’ ma nyalo lokore)
  • Rito ma higa ka higa/boke: dola 1,000 nyaka dola 50,000 kaluwore gi pek

 

Tag e Dwol

  • Lebo mag UHF mapile: dola 0.05 nyaka dola 0.15 e 10K+
  • Gima opogore/mapek: dola 0.50 nyaka dola 10.00 kaluwore gi dwaro

 

Oganda moro ma Turkey ma loso lewni mag denim nogolo namba matut kuom kaka ne gitiyo kodgi: Ne oket pesa ma romo €312,233 e chakruok mar keto tag e gik ma romo milion 2 higa ka higa. Oganda ma ne oting’o pesa e dwe ka dwe ne okethore nyaka €5,454 e dwoko piny kwan mar jotich ka omedo €15,625 e dwoko piny gik ma ne itiyogo kod weyo kum. 253,000 e higa ka higa ka iporo gi pesa ma ne oketo e chakruok. (chiwruok mar chiwo gikmoko.com)

 

Kambi mar Bosch ma Eisenach notiyo gi kadi 60,000 mag kanban matiyo kod RFID kendo nondiko ni €1 milion achiel ma ne oting’o higa ka higa. Yo ma ne nyalo konyogi ne en kawo jotich mamoko 50 mondo otim skan mar barkod milion 12 gi lwetgi higa ka higa. (gaset mar rfid.com)

 

Dwok Seche kaluwore gi Yayo

 

Kido mar aplikeson Pesa ma iketo Duol mar ber maduong' Kido mar chudo
Duoge mag uso mwandu Dola gana gi gana 15 - dola gana gi gana 50 kuom duka ka duka Tich + duoko piny stok dweche 12 nyaka 18
Rieko mar dero $30K-$100K Adier, tich, dwoko piny dweche 18 nyaka 24
Loso WIP $50K-$250K Neno mar chenro dweche 12 nyaka 36
Luoro mwandu $10K-$75K Seche mag manyo, geng’o lalruok Dweche 6 nyaka 18

 

Lululemon nochopo 98% mar adier mar mwandu e duka duto mag 500+ ka chudo ochopo piny dweche 12. To gin gik ma nigi nengo mamalo-ma nigi gik ma kelo gik ma nengogi tek. Jalony maloso gik ma nigi pesa matin -ok bi neno duoko maromre kata ka otimo lokruok maromre mag adier.

 

Susa mar Chike ma Keto Yie Mapiyo

 

Oboke mag EU mag paspot mag gik ma itiyogo biro chako tiyo e higa mar 2026. Joma loso gikmoko ma usogi e piny Ulaya biro dwaro luwo gik ma gisetiyogo, historia mar tich ma gisetiyogo, kod weche ma nyalo konyogi tiyo kendo e kinde duto ma gisetiyogo. Mae oken gima ng’ato nyalo yiero.

 

RFID miyo gik ma dwarore mondo otimgo pasport ma kamago e yore ma ok nyal rwako gik ma ondiki kata kod mag QR. Kod mar QR tiyo nyaka chop kama gik ma ondiki e wi wachno otur kata okethore. Tag mar RFID ma oketi nyalo dak kuom kinde duto ma gikmoko tiyogo kendo miyo inyalo skan giwegi e rang’iny ma malo.

 

Chik ma FDA oketo mar loso gik ma nyalo miyo chiemo obed maber e piny Amerka, keto chike ma chal gi mago ma dwarore mondo ng’ato oyud kaka chiemo chalo e piny Amerka. RFID osebedo ka ochung’ ne 32% mar chiro mar teknoloji mar luwo chiemo kendo odongo ma romo 10% higa ka higa.

 

Kombe ma tiyo kod RFID sani nikech gik ma nyalo konyogi e tijgi biro bedo gi gik ma gitiyogo ma oseikore ka dwaro mag chike chopo. Kambi ma rito biro yudo thuolo matin mar ketogi e tim kod nengo manyalo bedo ni malo nikech pek mag nyalo mar jochiw.

 

The Regulatory Pressure That's Accelerating Adoption

 

Gima Pod Ok Ang'eyo maber

 

PulpaTronics noloso tag mar RFID maonge chip, ma nigi otas kende ka otiyo gi sakiut ma nigi karbon. Tem mokwongo - ne onyiso kaka tich ne dhi pim gi tags mag rito kopa -. Ka ng’ato otimo kamano, mano nyalo dwoko piny pesa ma itiyogo kod kwan mar carbon ma ng’ato golo gi 70%. Kambi ni nitie e piny Ingresa kendo oseyudo paro mang’eny kuom jogo ma keto pachgi kuom rito piny.

 

Penjo en ni be "skala" nyiso gimoro e higni 2-3 mabiro. RFID ma onge chip osebedo ka oikore kuom higni apar. Ne awinjo “chiegni ni nitie” nyadi mang’eny ahinya mondo abed gi mor nyaka ne aneno kwan mar gik ma ne iloso kod data mar kaka ne itiyo e puoth.

 

Kamano bende, gik ma nyalo kethore ma wuok e Stora Enso kod mamoko osekalo e pim ma ne otim e laboratori. Jotim nonro mag IEEE nonyiso ni UHF ma ok tiyo e wi PHBV ma nyalo kethore chuth ma nigi rang’iny mar somo mar mita 16. Kapo ni gik ma kamago nyalo dak e alwora ma adier mar loso gikmoko e kind ng’ich, ng’ich, kod pek mag masin, en penjo mopogore gi kapo ni ginyalo kethore maber e piny ma ochung’ne loso lum.

 

Oganda ma RAIN nonyiso ni ne ooro chips mag tag bilionde 44.8 e piny mangima e higa mar 2023, ma en medruok gi 32% e higa mokalo. Curve mar dongruokno ok dhi matin. Teknolojino tiyo. Penjo ma odong’ gin kuom loso gik ma nyalo konyo e tiyo kod gik moko makende kendo kwano nengo duto e yoo makare kar pimo mana nengo mag tag.

 

Kapo ni itimo nonro mar RFID mar loso gikmoko ma nyalo sikon

 

Chak gi gik ma idwaro gadier, to ok gi katalog mag tag. Ja-Alemania ma ne uso mtoka ma ne alalo kontrak kode higa mokalo, noduogo bang’ ka ng’at ma ne nigi nengo ma piny norem. Ka ne gikone waloyo ohalano, duoko ne nenore mopogore chuth gi paro ma ne wadwaro mokuongo nikech ne wachako kendo gi gik ma ne timore e pinygi kar gik ma ne giwacho.

 

Ruoth pilot kapok itimo singruok mar ng’ado dwol. 5,000 nyaka 25,000 mar ng’ado bura matin ma temo alwora mari adier. Gik ma kethore gi chuma, liet mang’eny ahinya, bedo matek mar keto gik moko kanyachiel, gigo nyisore e pilot ma oboke mag spec oum.

 

Yud geno mar yudo cham kod ber e barua. Penj kuom chike mag AQL, chike mag dwoko ketho, kod ka temo oriwo lokruok mag winjo kata mana ng’eyo ni ng’ato okalo kata ok okalo. <2Zepa> Pogruok mantie e kind 99% kod 90% miyo ng’ato bedo gi nyalo mar timo gik moko.

 

Kwan nengo duto moriwo nyaka riwruok, puonj, kod lokruok mag yore mag timo gikmoko. Tag gin nyalo bedo 20% mar bajet mang’eny mag chenro.

 

Par ane data ma sistem nyalo chiwo moloyo kaka itiyo kode mapiyo. Kapo ni iketo ranyisi mag gik ma iloso mondo orit gik ma itiyogo, yo ma kamano nyalo konyo ripot mar rito mwandu, kwedo-loso mwandu ma miriambo, kata chenro mag loso mwandu ma ng’ato nyalo ng’iewo bang’e. Gero fundament sani nyalo bedo mayot moloyo loso gik moko bang’e.

 

 

Wabedo e Syntek RFID ka idwaro wuoyo kokalo kuom kaka moro amora kuom gigo tiyo kuom chal mari. Seche moko mbaka ma nigi kony ahinya rumo ka wawacho ni RFID ok en adier dwoko mowinjore mar gima itemo loso. Chopo esyntekrfid.comyo moro amora.

Chiwo penjo